04. 06. 2013.

Reč-dve o klavirima...

    Poštovani ljubitelji klavira, srdačan pozdrav!

  Moje ime je Bojan Babić i dugi niz godina bavim se svim vrstama radova na akustičnim klavirima i pijaninima. To obuhvata štimovanje, popravke i regulaciju mehanizma, dirki, izradu i zamenu klavirskih žica, rad na delimičnoj, ili potpunoj restauraciji instrumenata, što opet, obuhvata čitav niz složenih operacija, i primenu raznih materijala i postupaka. U našim krajevima se moje zanimanje najčešće naziva "klavirštimer", ali je to vrlo pojednostavljen izraz, koji se meni, lično, ne sviđa, jer ni izbliza ne govori o složenosti ovog  starog, umetničkog zanata, nego u svom imenu sadrži samo jednu od njegovih komponenti-štimovanje klavira.


   Šta sve radi jedan klavirštimer u sklopu svog posla, osim samog štimovanja, koje je, najčešće, jedna od poslednjih operacija prilikom rada na instrumentu?


  Krenimo redom. Obzirom da vlasnici klavira, zbog celokupne situacije u kojoj se nalazimo u mnogo poslednjih godina, daleko ređe štimuju klavir nego što je potrebno, u instrumentima se između naše dve posete nakupi mnogo toga, čemu tamo nikako nije mesto. Od najobičnije kućne prašine( koja zna da se nataloži u neverovatnim količinama), paučine, suvenirčića koje za sobom ostavljaju razni mali glodari, insekti i gmizavci, novčića čija je vrednost odavno istekla, šnala, sličica, špenadli, konfeta, igračkica, sličica, davno napisanih ljubavnih pisama, do raznih drugih  običnih i neobičnih predmeta koji su sakrivani, pa zaboravljeni u klavirima (verovali ili ne, desilo mi se da nađem upaljač protivpešadijske mine u upravo nabavljenom starom bečkom klaviru, koji je neko nekad sakrio u njemu. Možete zamisliti kako se novi vlasnik iznenadio i uplašio!). Spisak bi bio predugačak, kad  bih morao da nabrojim sve ono što moje kolege i ja nalazimo u klavirima. Zbog toga, moj prvi zadatak je da instrument detaljno očistim, da bih posle toga video kakva me još iznenađenja očekuju. Da bi se to uradilo, klavir mora da se rastavi. Napolje idu i mehanizam i sve dirke, te se usisivačem, uz pomoć specijalne uske i duge savitljive četkice ukloni sve što sam  nabrojao. Ako se popravka vrši u radionici, posao mnogo bolje odradi kompresor, pomoću kojeg se prašina izduva iz instrumenta, ali ovaj način ne dolazi u obzir u kući mušterije. Kada se prašina slegne, ostaje nam relativno čista situacija, pa možemo da prionemo na pregled i ustanovljavanje kvarova. U našim domovima se obično nalaze klaviri koji dugo nisu svirani. Na primer, roditelji su kupili nov pijanino svojoj kćerki, kada je krenula u muzičku školu, pre 25 godina, pa je ona završila tu školu i  prestala da svira, posle čega je klavir stajao dok ona nije postala mama, a onda je opet stajao dok njeno dete nije krenulo u muzičku školu, i nakon toga su pozvali klavirštimera da vidi u kakvom je stanju i da li može da se, po njihovom mišljenju, "malo doštimuje", jer "nije mnogo sviran". Obično u takvim slučajevima dijagnoza glasi- štim je pao za polustepen(ili više), 20% osovina je poispadalo, nedostaje nekoliko čekića i denfera(prigušivača), dirke su labave, šetaju levo-desno, pedale više ne rade, nego što rade, žice su zarđale, rezonantna ploča, ako se klavir nalazi u zgradi gde je zimi jako centralno grejanje, najčešće popucala na nekoliko mesta, potrošeni čekići,koje treba brusiti, ili zameniti, ako su uopšte svi na broju, jedan deo čivija ne drži štim, oprugice popucale, i ko zna koliko još ovakvih većih ili manjih kvarova. Situaciju dodatno zakomplikuje , kada se radi o ruskom pijaninu iz sedamdesetih godina, kod kojih se lepljeni drveni delovi , sami od sebe odlepe nakon 20-30 godina, pa dobijemo pun klavir  delova "u rinfuzi".
   Ako krenemo u poduhvat dovođenja ovakvog instrumenta u, koliko-toliko ispravno stanje, moramo biti spremni na dugotrajan i skup rad, koji, osim popravke nabrojanih kvarova, podrazumeva i nekoliko uzastopnih štimovanja, radi podizanja štima na normalnu visinu, posle dugog perioda u kojem je on pao mnogo niže, jer samo jedno štimovanje ne bi bilo dovoljno da bi se dobio željeni rezultat. Na kraju svega, sledi intoniranje čekića, radi ujednačavanja boje tona.


  Kad se uzme u obzir svi radovi koje sam sam nabrojao, a koji su deo mog svakodnevnog posla, nazivati moje zanimanje "klavirštimerom", bilo bi isto kao da lekara hirurga, koji je, primenivši mnogo znanja, truda i veštine, napravio čudo spasavajući nekog pacijenta, nazovemo  "ušivačem rane" (neka se ne naljuti pomenuti, naprosto, nije mi palo na pamet neko slikovitije poređenje).


  Da skratim, želim da pisanjem ovog bloga, približim klavir, i održavanje klavira, svim ljubiteljima, bilo da su pijanisti, učenici, roditelji, ili samo radoznalci, da dam odgovor na pitanja koja mi postavljaju u toku mog rada na njihovim klavirima, a koja interesuju mnoge, jer sam u prilici da često odgovaram na slična tokom svog rada na terenu- po javnim ustanovama kulture, muzičkim školama i privatnim kućama. Imam tu "privilegiju" , poznajem klavir iz jednog sasvim različitog ugla od većine, i biće mi drago da deo toga podelim sa Vama.



       
                          Do sledećeg pisanja- uživajte u Vašim klavirima.



                                                          Bojan

Broj komentara: 6:

  1. Posto sam vec nekoliko komentara bezuspesno poslala, izgleda da sada funkcionise.
    Dakle,znala sam da si odlican tehnicar i da klavire mnogo volis, ali i da si ovako dobar savetnik i ucitelj, sam tek sada shvatila.
    Jako lepo i razumljivo pises, mnogo moze da se nauci i ja ucim i cekam nove priloge.
    Nadam se da tvoje sadasnje i buduce musterije znaju da cene tvoj rad i znanje, ja ti svakako "skidam kapu" i divim se tvojoj ljubavi prema klavirima, koju razumem.
    Samo napred,
    veliki pozdrav iz Beca od "koleginice"

    OdgovoriIzbriši
  2. Postovani,
    Koga bi mi preporucili za procenu polukoncertnog klavira u Beogradu?
    Hvala,
    Olivera

    OdgovoriIzbriši
  3. Postovani,
    Koga bi mi preporucili za procenu polukoncertnog klavira u Beogradu?
    Hvala,
    Olivera

    OdgovoriIzbriši
    Odgovori
    1. Možete da pozovete klavirštimere sa Muzičke akademije, ili firmu Pianoland, oni su u BG.

      Izbriši
    2. Autor je uklonio komentar.

      Izbriši
    3. Autor je uklonio komentar.

      Izbriši